INTRODUSAUN
A.
Antecendentes
Valor História
direitos humanos, hahú desde filósofo Británico; John Locke, formula direito
natural (Natural rights) nebe mak existe naturalmente iha existência moris
humano: direito ba moris, direito ba liberdade no direito ba propriedade.
Nunee, tuir mai resultado mosu tan acontecimento importante iha mundo oeste
hanesan Magna Charta, Revolução América no Revolução França (Liberty,
Fraternite e Egalitte).
Basea ba processo ida nee, tuir mai iha século XX, presidente Estados
Unidos da América (1933 –1945); Franklin D. Rooselvelt introduz conceito 4
liberdade nian, nebe ita bele introduz ba “liberdade” iha processo Democracia
Timor-Leste nian nudar nação democrático:
Liberdade religião (freedom of
religion); Molok português sira
hahú halo contacto ho povo Timor (1512), organização social Timor
oan existe nanis ona ho tipo patrimoniál. Iha nível religioso, população Timor
prática ona religião tradiconal; fiar ba matebian/beiala, lulik no uma lulik.
Doutrina Catolicismo hahú introduz iha ilha Timor husi missionário Dominicano
portugués sira hafoin iha tinan 1556, maibé iha processo Evangelização nee,
missionário sira enfrenta dificuldade barak. Tamba nee, desde tinan 1875,
actividade missionária depende ba ordem bispo Macau nian. Hafoin, tinan 1885
mak bispo iha Macau nomeia, Padre Medeiros hodi restaura hikas acção
missionária iha Timor.
Liberdade ba expressão (freedom
of speech); Timor-Leste hafoin restaura nia
independéncia iha loron 20 fulan Maio 2002, iha loron 22 fulan Maio no tinan
hanesan, liu husi membro Assembleia Constituante aprova Constituição República Democratica de Timor-Leste (RDTL) hanesan lei-inan ba Timor-Leste nebe consagra no garante
mós iha lei refere, liberdade ba expressão no informação (Artigo 40º) nomós
liberdade ba imprensa no ba meio ba comunicação social (Artigo 41º) inclui
Sufrágio Universál no Multipartidarismo (Artigo 7º). Princípio fundamentál
Constituição RDTL nebe hanesan mós garante iha Direito Universal Direito Humano
(DUDU) Artigo 19º (Todo
o indivíduo tem direito à liberdade de opinião e de expressão, o que implica o
direito de não ser inquietado pelas suas opiniões e o de procurar, receber e
difundir, sem consideração de fronteiras, informações e idéias por qualquer
meio de expressão). Nunee, média hanesan
órgão dahat hafoin órgão legislativo, executivo no jurídico sai hanesan meios
ida importante hodi garante “boa governação” hodi valoriza povo nia lian nebe
sira fó liu husi eleição nomós ba ukun nain sira hodi halo comprimisso atu
promove governação diak hodi evita conflito de interresse no
considera Constituição mak “supremo” hanesan lei fundamentál hodi regula lei
oan sira hotu: Decreto-leis, diploma ministérial no rezolução sira hodi garante
cidadão hotu atu hakruuk ba lei, la haree ba genéro no classe social ka halo
impunidade.
Manuál ba Timor-Leste kona ba artigu
tolu nulo husi Deklarasaun Universál husi Direitus Umanus prepara husi MUDA –
Associação para a Proteção e Promoção dos Direitos Humanos (MUDA) ho apoiu husi
Governu husi Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia, liu husi Fundu ba Sosiedade
Sivil husi Gabinete husi Primeiro-Ministru. Nune’e mos, liu husi apoiu husi
Kooperasaun Alemaña, ami bele aumenta impresaun ne’ebé atu halo.
Audiénsia prinsipál husi manuál ne’e
mak sira ne’ebé partisipa iha atividade formasaun kona ba direitus umanus
ne’ebé MUDA hala’o iha 2013 iha Timor-Leste, hamutuk ho Fórum husi ONGs husi
Timor-Leste (FONGTIL) no hamutuk ho Instituto para o Estudo da Paz e do
Conflito husi Universidade Nacional Timor Lorosa’e (IEPC/UNTL). Nune’e, manuál
ida ne’e nia audiénsia mak profisionál sira husi ONG ne’ebé servisu iha área
direitus umanus no estudante sira ne’ebé hola parte iha Grupo Mulheres e
Liderança husi IEPC/UNTL, no bele uza mos husi ema hotu ne’ebé buka hodi hetan
koñesimentu jerál konaba konteúdu husi Deklarasaun Universal husi Direitus
Umanus.
Manuál iha objetivu hodi halo se mak
lee manuál ne’e, hanoin kona ba direitus umanus ne’ebé hakerek iha Deklarasaun
Universal husi Direitus Umanus husi lian ne’ebé hakerek fasil no ho rigorozu.
Ami hein katak ezemplu sira ne’ebé fo kona ba situasaun direitus umanus iha
Timor-Leste no atividade sira ne’ebé sujere bele aumenta kompreensaun kona ba
problema ne’ebé iha no mos progresu sira ne’ebé hetan ona. Ami buka mos fo
kontribuisaun, liu husi manuál ne’e, ba aumento no hadi’a husi atividade
divulgasaun no promosaun husi direitus umanus ne’ebé audiénsia sei hala’o.
Manuál ne’e prepara husi ekipa téknika husi MUDA no simu
kontribuisaun husi profisionál oin oin ne’ebé iha esperiénsia tebes iha
Timor-Leste.
B.
Formulasaun Problema
1. Saida Mak
Direitos Humanos?
2. Oinsa valor Direitos Humanos
3. Oinsa koalia konaba direitos fundamentais iha
Timor Leste?
C.
Objetivu
1.
Atu hatene k’lean konaba valor direitos humanos iha
Nasaun Timor Leste?
2.
Atu hatene lalaok Direitos Humanos iha Nasaun Timor Leste?
3. Atu hatene parte esplikasaun husi Direitos Humanos no Direitos Fundamentais?
D.
Vantagen
1. Ba estudante; sai hanesan mata dalan ida atu hatene konaba lalaok Direitos Humanos
2. Ba Sidadaun
Timoroan; hodi
hatene oinsa Direito ba nia moris no liberdade ba iha país ida nia laran.
3. Ba Universidade Unital; hodi fo obsaun tuir Direitos Humanos ne’ebe iha ba
estudante no mos ba dosente sira ne’ebe iha ambiente nia laran.
KAPITULO II
DISKUSAUN PROBLEMA
A.
.Valor Direitus Humanus
Ita hotu hatene valor
ba Deklarasaun Universal
Direitus Umanus Nasoins Unidas nian. Valor Direitus Humanus hanesan direitu
universal, tuir konstituisaun RDTL Parte II, Direitu dever, Liberdade no
Garantia fundamental sira. Nune’e mos iha titulu I, konaba prinsipiu jeral
sira, artigu 23, interpretasaun direitu fundamental sira ne’ebé konsangra iha
Lei inan la hasai direitu seluk nebe temi iha Lei no tenke intrepreta sira tuir
Deklarasaun universal direitus umanus nian. Iha artigu 29 konstituisaun RDTL
nia koalia kona ba direitu ba moris, katak labele viola ema ida nia vida, no
Estadu rekonhese no garante direitu ba vida. Tamba iha Timor-Leste iha garantia
husi konstituisaun nudar sidadaun hotu-hotu tenke iha lei nia okos no kumpri
tuir lei no hala’o dever no la viola direitu sidadaun seluk mos. Iha livru ida
ne’e organizasaun MUDA hanesan parseiru FONGTIL nian iha objetivu atu fasilita,
divulga no halo deseminasaun ba
informasaun konaba Lei no
Direitus Umanus, atu nune ema hotuhotu iha Timor- Leste hatene nia direitu no
dever nudar sidadaun ida. Atu garante no evita violasaun direitus
humanus, tenke iha kontribuisaun sidadaun hotu-hotu atu hatene diak Lei, liu
–liu prinsipiu fundamental sira.
B.
Saida mak Direitus Humanus nia
valor
Direitus humanus nia
valor mak hanesan pertense kedas ba ema no bazeia ba dignidade husi ema hotu.
Direitus ne’e hanesan direitus husi ema hotu, ho igualdade, tamba deit sira
moris, la depende ba sidadania, nasionalidade, resa, etnia, lian, jéneru,
seksualidade, kapasidade ka karateristika seluk. Karik direitus umanus la iha
ite labele moris nudar ema. Sira fo ba ema hotu, feto no mane no labarik, moris
ne’ebé livre no dignu ne’ebé fo dalan ba bein-estar fiziku, mentál, sosiél no
espirituál.
Direitu no liberdade sira tenke
respeita iha situasaun hotu hotu no bele deit halo limite iha situasaun sira
ne’ebé define iha lei, ho objetivu hodi respeita direitu no liberdade sira husi
ema seluk hodi satisfás ezijénsia sira kona ba morál, orden públika, no
bein-estar iha sosiedade demokrátika nia laran. Iha direitu balu ne’ebé labele
hetan suspensaun maski iha situasaun emerjénsia. Hanesan ezemplu, direitu ba
vida, proibisaun ba tortura, proibisaun ba eskravatura no prátika ne’ebé
hanesan eskravatura, proibisaun ba retroatividade husi lei penál, rekoñesimentu
husi ema nudar sujeitu husi direitu no liberdade pensamentu, konxiénsia no relijiaun.
Estadu sira iha dever hodi respeita
direitus umanus sira (labele interferénsia ka limita ezersisiu ba direitus umanus),
hodi fo protesaun ba direitus umanus (tenke prevene violasaun husi direitus umanus
iha ninia teritóriu) no hodi haktuir duni direitus umanus (tenke transforma
obrigasaun internasionál iha direitu nasionál no implementa hodi bele ema bele
tuir). Maski bele iha abordajen oinoin kona ba implementasaun ba direitus humanus
bazeia ba fatór istóriku, kulturál no relijiozu, Estadu iha dever implementasaun
husi direitus umanus ba ema hotu, no labele uza fatór sira ne’e hodi la
implementa nune’e.
Fatór sira labele uza hodi esklui
direitu husi ema balu ba ema seluk. Nudar ezemplu, iha mundu tomak, Estadu balu
uza faktór istóriku, kulturál no relijiozu, hodi justifika atitude
diskriminasaun iha nivel asesu ba direitu no liberdade umanu husi feto. No mos
kona ba labarik sira, sira espoin beibeik ba situasaun abuzu, esplorasaun, neglijénsia
no privasaun husi direitu sira.
Importante mos katak ema koñese no
komprende sira nia direitu no sira nia papel hodi hala’o nesesidade no
aspirasaun. Ida ne’e fo dalan hodi bele hola desizaun kona ba vida no
komunidade, no kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál.
Direitus humanus nudar mos
instrumentu ne’ebé importante ba prevensaun ba konflitu no ba promosaun
demokrasia no boa governasaun tamba sira hanesan baze husi partisipasaun ativa,
husi transparénsia no husi responsabilidade.
C.
Karakteristika sira husi
DH
Direitus Humanus klasifika nudar
universál, inalienável, indivizivel no interdependente. Direitus Humanus hanesan universál tamba iha aplikasaun
tenki hanesan no labele iha diskriminasaun ba ema hotu iha mundu tomak.
Konsidera mos nudar inalienável tamba labele nega ba ema ruma, maski fo
koñesimentu, exeto iha sirkunstánsia espesifika no tuir hakerek iha lei.
Ezemplu husi restrisaun ne’ebé bele iha mak restrisaun ba direitu ba liberdade
bainhira ema hetan kondenasaun husi tribunál ba pena prizaun, tuir prátika husi
krime. Nune’e mos, direitus umanus konsidera mos indivizivel no interdependente,
tamba maski direitu ne’e sivil, politiku, ekonómiku, sosiál, kulturál ka
koletivu, direitus umanus iha importánsia hanesan no komplementár.
Melloria husi direitu umanu ida ajuda
ba melloria husi direitus umanus sira seluk, no mos privasaun husi direitu
afeta mos direitu sira seluk, tamba direitu hotu konsidera nudar esensiál ba
vida no dignidade husi ser umanu. Nudar ezemplu, ezersisiu husi direitu ba vida
implika mos direitu ba nivel moris ne’ebé sufusiente ba direitu atu partisipa
iha vida politika no hetan influénsia husi liberdade espresaun no direitu ba
edukasaun. Nune’e, direitus umanus tenke haree globál no rekonese husi ema hotu
no la iha diskriminasaun, ho justu no ekuitativu.
D.
Klasifikasaun husi
direitus humanus
Direitu sira ne’ebé inklui iha DUDH
fahe ba kategoria sira ne’ebé tuir mai:
1.
Direitu sivil no polítiku ka direitu husi 1.ª jerasaun (artigu 3.º to’o 21.º
husi DUDH) Buka hodi garante liberdade individuál no garante protesaun husi ema
kona ba podér husi Estadu. Nune’e dala barak bolu mos ‘’direitu negativu’’
tamba impoin ba Estadu obrigasaun hodi la halo interferénsia ba ezersisiu husi
direitu sira husi ema. Maski nune’e direitu balu impoin mos obrigasaun pozitiva
husi protesaun no promosaun hanesan direitu ba julgamentu ne’ebé justu ne’ebé
determina obrigasaun husi Estadu hodi harii tribunál sira no direitu atu
partisipa iha eleisaun sira ne’ebé determida katak Estadu tenke garante nune’e.
Ezemplu: direitu ba vida, liberdade hanoin, espresaun,
asosiasaun, reuniaun no direitu ba julgamentu ne’ebé justu.
2.
Direitu ekonómiku, sosiál no kulturál ka direitu 2.ª
jerasaun (22.º to’o 27.º husi DUDH)5 Direitu sira ne’e iha objetivu hodi garante
igualdade, justisa sosiál no partisipasaun husi ema iha aspetu ekonómiku,
sosiál no kulturál husi vida. Refere mos nudar “direitu pozitivu sira” tamba
baibain Estadu tenke halo adosaun ba medida sira hodi hetan realizasaun progresivu,
tuir rekursu disponível sira. Maski nune’e, direitu ekonómiku, sosiál no
kulturál balu iha aplikasaun kedas hanesan direitu atu simu remunerasaun
ekuitativa no natoon, direitu atu estabelese no tama iha sindikatu sira,
direitu ba greve, proibisaun traballu infantíl, direitu ba ensinu primáriu
universál no gratuitu.
Ezemplu: direitu ba
seguransa sosial, ba traballu, ba hahan, ba saúde no ba edukasaun.
3.
Direitu koletivu sira ka direitu 3.ª jerasaun (28.º husi DUDH)Bazeia ba
ideia solidariedade globál no inter-jerasionál no iha vizaun koletiva husi
direitu ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál liu nivel individuál ne’ebé
define iha direitu sira husi 2.ª no 3.ª jerasaun. Nune’e mos, direitu sira ne’e
fo enkuadramentu ne’ebe nesesariu hodi bele garante direitu sira seluk.
Ezemplu: direitos ba
auto-determinasaun, ba dezenvolvimentu, ba dame, ba ambiente, ba asesu ba
rikusoin no ba rekursu naturál sira husi minoria sira (nasionál, étnika,
relijioza no lian) no husi povu indijena sira.
E.
Mekanismu
sira ba protesaun husi direitus humanus
Katak
estabelese norma sira ne’e la’ós sufisiente hodi garante aplikasaun no
protesaun ba direitus umanus. Nune’e haree mekanismu protesaun oin oin, iha
nivel internasionál, rejionál no nasionál.
Iha
nível internasionál, la iha tribunál internasionál ne’ebé simu keixa husi ema
kona ba violasaun direitus umanus. Nune’e, aplikasaun husi normas direitus
umanus kontrola, liu liu, husi Nasoins Unidas no ONG internasionál sira. Iha
ambitu Nasoin Unidas iha mekanismu kontrolu oin oin, hanesan:
1. Mekanizmu
konvensionál sira – paktu sira no konvensaun direitus umanus balu define kona
ba ezisténsia husi órgaun kontrolu ba aplikasaun ne’ebé hala’o husi análize
husi relatóriu periódiku ne’ebé aprezenta husi Estadu no investigasaun
(bainhira iha violasaun sistemátika husi direitus umanus). Órgaun kontrolu balu
iha mos kompeténsia hodi halo análize ba keixa no violasaun, husi Estadu seluk
no individuo sira. Maski nune’e, komentáriu jerál no rekomendasaun sira husi
órgaun sira ne’e la’ós obrigatóriu. Ezemplu husi órgaun sira ne’e mak Komité
husi Direitus Umanus no Komité ba Eliminasaun husi Diskriminasaun hasoru Feto.
2. Mekanizmu
extra konvensionál sira – mak mekanismu sira ne’ebé bazeia ba Karta Nasoins
Unidas, ne’ebé estabelese iha Komisaun husi Direitus Umanus ka husi Konsellu
Ekonómiku no Sosiál, no inklui, prosedimentu konfidensiál hodi halo análize ba
komunikasaun sira kona ba padraun konstante husi violasaun grave husi direitus
umanus no prosedimentu espesiál sira husi situasaun kona ba direitu umanu ruma
ka kona ba país ka teritóriu ruma (grupu servisu no relatór espesiál).
3. Inkluzaun
ba komponente husi protesaun direitus umanus iha mandatu operasaun manutensaun
ba dame no misaun operasionál husi protesaun sireitus umanus, ne’ebé iha
responsabilidade hodi halo supervizaun no hatudu relatóriu kona ba situasaun
interna husi direitus umanus.
Iha nível
rejionál, organizasaun rejionál sira estabelese mekanismu hodi kontrola haktuir
husi norma sira husi direitus umanus, husi Estadu sira husi rejiaun sira ne’e.
Tratadu balu estabelese ezisténsia husi tribunál sira ne’ebé hala’o julgamentu
ba kazu violasaun direitus umanus hanesan Tribunál Europeu husi Direitus Umanus,
Tribunál Afrikano husi Direitus Umanus no Povu sira no Tribunál Interamerikanu
husi Direitus Umanus. Kona ba nível nasional, instituisaun no organizasaun balu
bele hala’o papel oin oin iha kontrolu ba aplikasaun husi norma sira husi
direitus umanus, hanesan:
-
Organismu no
servisu públiku ne’ebé kompetente;
-
Instituisaun
nasionál sira husi direitus umanus (komisaun independente sira husi direitus
umanus ka provedor husi justisa);
-
Organizasaun la’ós
governamentál (ONG) no organizasaun husi sosiedade sivil sira;
-
Tribunál;
-
Parlamentu sira;
-
Meiu komunikasaun
sosiál (media);
-
Asosiasaun
profisionál sira (ezemplu, ordem husi advogadus ka ordem husi médikus);
-
asosiasaun
sindikál sira;
-
organizasaun
relijioza sira; no
-
instituisaun
akadémika sira.
F. Direitos Fundamentais sidadaun nian
Timor-Leste, iha prosesu harii Estado de Direito
Democrático, iha kuidadu tebes atu oinsá maka proteje direitos fundamentais
sidadaun nian. Ne'e ita bele haree iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika
Timor-Leste nu'udar fonte primáriu husi direitu pozitivu iha ita-nia
ordenamentu jurídiku (karakter husi supremasia Direito Constitucional nian).
Ne'e hanesan Professór Jorge Bacelar Gouveia hateten “ Cumpre também assinalar
o relevo dado, sendo assim erigida a parte própria, à matéria da defesa e
segurança, no que não terá sido alheio o recente percurso histórico-político do
povo e do território de Timor-Leste, o mesmo igualmente se dizendo dos
princípios fundamentais, que se apresentam numa parte inicial, sistematicamente
autonomizado”.
Nu'udar Estado de Direito, Timor-Leste harii iha prinsípiu
legalidade, iha protesaun ba direitos fundamentais no iha separação dos
poderes. Ne'e ita hetan iha konstituisaun hanesan iha primeira parte maka
princípios fundamentais, iha segunda parte maka direitos, deveres, liberdades,
garantias no iha terseira parte maka separação dos poderes.
Bainhira ita ko'alia kona-ba prinsípiu legalidade ita
presiza tau atensaun moos katak ita-nia konstituisaun fó moos importánsia ba
direito costumeiro lori rezolve problema sira iha ita-nia komunidade nia leet
ou katak lei estaduál la´os única fonte de Direito hanesan temi iha
konstituisaun artigu 2 númeru 4 “O Estado reconhece e valoriza as normas e os
usos costumeiros de Timor-Leste que não contrariem a Constituição e a
legislação que trate especialmente do direito costumeiro”.Maibé moos ita labele
naran-naran aplika Direito Costumeiro iha ita-nia sosiedade nia leet tanba tuir
ita-nia konstituisaun haruka hanesan temi iha leten ne'e maka lei
constitucional iha primazia perante normas costumeiras. Hanesan Professór Jorge
Bacelar Gouveia hateten “Daí automaticamente não se segue, porém, a
impossibilidade de a lei- neste caso, a lei constitucional- se pronunciar sobre
a validade do costume” Ou ho lian badak ita dehan katak ita só bele
aplika Direito Costumeiro naran katak Direito Costumeiro ne'e la kontra ita-nia
konstituisaun. Tanba lei hotu-hotu nu'udar moos lei costumeira sira tenke iha
konformidade ho konstituisaun.
Nu'udar
nasaun ida foin moris, Timor-Leste sei frájil tebes. Frajilidade moos iha
konstrusaun Estado de Direito tanba sei kuran recursos humanos - matenek na'in
ho kualifikasaun di'ak, divizionizmu etnia ne'ebé maka eziste iha ita-nia rai
laran no konflitu seluk-seluk tan ne'ebé maka dada husi tempu uluk mai to'o
agora. Ho nune'e maka bele halo situasaun polítika Timor-Leste nian bele muda
drastikamente husi tempu ida ba tempu seluk.
1.
Direitos Fundamentais no haree lais liu de'it ba ninia
evolusaun
Tuir José Carlos Viera de Andrade hateten katak “Os direitos
fundamentais triunfaram politicamente nos fins do século XVIII com as
revoluções liberais. Aparecem por isso, fundamentalmente, como liberdades,
esferas de autonomia dos indivíduos em face do poder do Estado”. Ne'e ita haree
katak ita ema lakohi tan ona atu Estado Absolutu ou Ditadura ne’ebé kontrola
tomak ita-nia direitos fundamentais tanba ita-nia direitos fundamentais maka
ita hakarak tebes soi iha esfera pesoál i privada ou iha esfera públika i
koletiva. Ita haree katak iha revolusaun ou iha funu iha rai-Europa
ema halo tanba iha violasaun ba ita-nia direitos fundamentais. Ho nune’e maka
lori hamosu konseitu foun ba Estadu; Estadu laiku no demokrátiku bazeia ba
soberania povu nian lori troka estadu absolutu ho direitu divinu monarka nian
ne’ebé maka limita maka’as tebes ema nia liberdade no viola ema nia direitos
fundamentais. Ho harahun tiha Estadu absolutu maka, tuir Professor Jorge
Bacelar Gouveia, mosu prinsípiu Estado de Direito, ida husi prinsípiu nu’udar
rezultadu husi Konstitusionalizmu ho Liberalizmu lori harii Estadu
Kontemporáneu ne’ebé nia objetivu prinsipál maka limitasaun ba poder polítiku.
2.
Direitos Fundamentais iha Konstituisaun Repúblika
Demokrátika Timor-Leste
Atu hatene sistema polítiku-jurídiku husi estadu ida ita
presiza haree ba konstituisaun. Ho ideia ida-ne'e maka ita tenta atu analiza
Protesaun ba Direitos Fundamentais iha Konstrusaun ba Estado de Direito
Democrático de Timor-Leste bazeia ba Konstituisaun. Ita hatene katak iha mundu
hotu-hotu bainhira ita ko'alia kona-ba konstrusaun ba Estado de Direito
Democrático sempre bazeia ba i iha harmonia ho garantia konstitusionál,
prinsípiu legál konstitusionál, protesaun ba direitu ba sidadaun, protesaun ba
dignidade ita ema nian, liberdade, justisa no prinsípiu demokrátiku sira seluk.
KAPITULO III
INSERAMENTO
A.
Konkluzaun
Valor ba direitos humanos mak hanesan Sidadaun ida, nu'udar ema, iha nanis rasik ona valór
dignidade ida-ne'ebé maka la bele viola iha kualkér sirkunstánsia iha ninia
moris tomak iha kualkér Estado de Direito Democrático ida nia laran.
Valor direitos humanos atu Garantia
ho promosaun ba liberdade fundamentais no protesaun ba dignidade ema nian ba
sidadaun sira la'o tuir moos espíritu universalidade ho igualdade bazeia ba
artigu 16. Katak sidadaun hotu-hotu, nu'udar ema, hanesan iha lei nia oin no la
iha ema ida maka bele hetan diskriminasaun, ho razaun saída de'it, iha
Timor-Leste nia ordenamentu jurídiku.
Ita haree katak protesaun
ba direitos fundamentais iha konstrusaun Estado de Direito Democrático de
Timor-Leste, ita-nia Konstituisaun, nu'udar orden fundamentál husi komunidade
polítika ida, konsagra respeitu no promosaun ba direitos fundamentais sidadaun
sira nian, nu'udar rekizitu ida husi husi estado de Direito Democrático ida no
interpretasaun ba direitos fundamentais sira-ne'e tenke la'o tuir Declaração
Universal dos Direitos Humanos.
B. Sugestaun
- rekomenda ba parte kompatente ne’ebé
relevante Assunto tratamento Direitos Humanos iha Timor Leste, hodi hadia ba lalaok direitos humanos
tuir lei haruka atu nune’e bele
garantia sidadaun sira nia direito no labele hamosu deskriminasaun hodi ofende
direito ema seluk nian.
- sugere ba jestaun Instituto Universidade UNITAL, foti desizaun
ne’ebe justo no honesto hodi lahamosu dezkriminasaun ba ema idak nia direito
iha instituisaun nia laran.
- sugere ba estudante sira, tenki
respeito ema seluk nia direito no labele hamosu deskriminasaun
entre maluk studante sira.
Bibliografia
Artigu 92 no 95 Konstitusi
RDTL. Parlamentu Nasional aprova tiha ona Lei ida Konaba Lialos
Artigu 85.(Kompeténsia
rasik)Prezidente-Repúblika de’it mak sei hala’o knaar hirak ne’e
ANDRADE, J. C. Viera de, Os Direitos Fundamentais na
Constituição Portuguesa de 1976, ed. 5º, Coimbra, 2012.
BOTELHO, Catarina Santos, A Tutela Directa Dos
Direitos Fundamentais, Coimbra, 2010.
CANOTILHO, J. J Gomes, e MOREIRA, Vital, Fundamentos da
Constituição, Coimbra, 1991.
CANOTILHO, J. J Gomes, Direito Constitucional e Teoria da
Constituição, ed.7ª, Coimbra, 2003.
CANOTILHO, J. J Gomes, Direito Constitucional,
Coimbra, 1991.
CRORIE, Benedita Ferreira da Silva, A Vinculação dos
Particulares aos Direitos Fundamentais, Coimbra, 2005.
GOUVEIA, Jorge Bacelar, Manual de Direito Constitucional,
Vol I, ed. 4º, Coimbra, 2011.
GOUVEIA, Jorge Bacelar, Direito Constitucional de
Timor-Leste, Lisboa, 2012.
JERÓNIMO, Patrícia, “Os Direitos Fundamentais na
Constituição da República Democrática
de Timor-Leste e na jurisprudência do Tribunal de Recurso” , texto disponível em http://repositorium.sdum.uminho.pt/handle/1822/21651[28.03.2015].
LUCIA, Maria, A Forma da República, Coimbra, 2005.
MIRANDA, Jorge, “Manual de Direito Constitucional,
Tomo VI, ed. 4ª, Coimbra, 2013.
PIRES, Paulo, Timor Labirinto da Descolonização, ed.
Colibri, 2013.
QUEIROZ, Cristina M. M, Direitos Fundamentais; Teoria
Geral, Coimbra, 2002.
VASCONCELOS, Pedro Carlos Bacelar, Teoria Geral do Controlo
Jurídico do Poder Público, ed.1º, Lisboa, 1996.
VASCONCELOS, Pedro Carlos Bacelar (coord), “Constituição
Anotada Da República Democrática de Timor-Leste, Braga, 2011.
Saida mak direitos humanos?
BalasHapusTamba saida Timor Leste koalia Kona ba direitus humanis
BalasHapus